![Rođenje](/img.php?src=assets/images/bio/01-rodna-kuca.jpg&w=200&h=160&zc=C&&hash=198fe0f07ed5416b79451677abb11d0c)
Janko Polić se rodio 17. studenog 1886, na Pećinama (Sušak) u Rijeci u mnogobrojnoj obitelji od četrnaestoro djece Ante i Gemme Polić.
![Školovanje](/img.php?src=assets/images/bio/02-djeca-obitelj-polic.jpg&w=200&h=160&zc=C&&hash=5c6fd3c7b07a279506fedd59b7b328b4)
1893. godine krenuo u osnovnu školu, a 1897. u gimnaziju. Kao šestogodišnjak čitao je Smičiklasa, s osam je godina zajedno s braćom izdavao kućni književni list Sokol te izvodio kućni teatar.
![Potresno djetinjstvo](/img.php?src=assets/images/bio/03-sestra-na-odru.jpg&w=200&h=160&zc=C&&hash=53e8b6af12eda5af3f5f8914e95b9035)
Bezbrižno djetinjstvo potresaju, u vrlo kratkom razdoblju, dvije smrti: 1897. godine umire sestra Marinka, a 1900. sestra Milka. Milkinu će smrt Janko opisati u noveli Žalost.
![Mladi anarhist](/img.php?src=assets/images/bio/04-gimnazija.jpg&w=200&h=160&zc=C&&hash=1a56f7a98c30db80a2c7733b1647aba5)
Mladi Polić kao odličan učenik upisuje se u Sušačku gimnaziju koja će postati njegovo prvo "borbeno polje". Naime, 1900. godine, Polić je jedan od osnivača revolucionarno-anarhističkog cenakula Cefas koji je osim političko-revolucionarnih težnji imao i umjetničke ambicije, a u IV razredu biva istjeran zbog svađe s profesorom kojeg je pljunuo u lice.
![Upoznaje Kitty](/img.php?src=assets/images/bio/05-kitty.jpg&w=200&h=160&zc=C&&hash=0c7ba00dd044558479414dbeea96564e)
U gimnaziji će upoznati Katarinu Radošević, sestru najboljeg prijatelja Mije Radoševića, u koju će ostati zaljubljen do kraja života. U pjesmama će je nazivati Kitty, a ona će se 1906. udati za njegova drugog najboljeg prijatelja Matu Malinara.
![Protjerivanje iz Senjske gimnazije](/img.php?src=assets/images/bio/06-janko-polic-kamov.jpg&w=200&h=160&zc=C&&hash=07fbc99d03a18522d45e33c7fc322b3c)
Janko školovanje nastavlja u Senjskoj gimnaziji iz koje 1902. biva istjeran "radi nekih nediscipliniranih i protuvjerskih ispada". Iste godine pridružuje se roditeljima u Zagrebu gdje upisuje gimnaziju i vrlo aktivno sudjeluje u protukhuenovskim demonstracijama. Slobodna Hrvatska izvan Austro-Ugarske njegov je ideal. Kamov u Zagrebu pristupa najekstremnijim pristašama i s njima dolazi u sukobe s policijom, radi kojih biva kažnjen s tri mjeseca zatvora.
![Šaptač u glumačkoj družini](/img.php?src=assets/images/bio/07-hrvatska-bosna-crna-gora.jpg&w=200&h=160&zc=C&&hash=aeac25e2619572fdee5f8ae540a2b275)
Nakon nepune dvije godine školovanja u Zagrebu, 1904, Polić napušta obitelj te se priključuje glumačkoj družini u kojoj kao šaptač nastupa u gradovima Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. U ovom razdoblju nastaje njegov prvi dramski rad, dramska crtica Iznakaženi.
![Trgovački putnik](/img.php?src=assets/images/bio/08-singer.jpg&w=200&h=160&zc=C&&hash=0af406f55f08a2cae7bc6ccb5a3f7cab)
Do 1906. godine Kamov provodi vrijeme u Zagrebu, s kraćim odlascima u Liku i Kordun kao trgovački putnik za prodaju Singerovih šivaćih mašina.
![Smrt oca](/img.php?src=assets/images/bio/09-ante-polic.jpg&w=200&h=160&zc=C&&hash=0de800798aa9dbf2fe9264e8a623f491)
Na Božić 1905. godine, Janko uz majku prisustvuje smrti svoga oca. Ovu će smrt Polić, nekoliko godina kasnije opisati u noveli Sloboda.
![Prvi put u inozemstvu](/img.php?src=assets/images/bio/10-putovnica-kamov.jpg&w=200&h=160&zc=C&&hash=6905abc87f2a71167695a68154b9bfd5)
Početkom 1906. godine Polić prvi put putuje u inozemstvo. Radi zdravstvenih problema pridružuje se bratu Milutinu u Veneciji, koji je ondje na studiju glazbe. Nakon nepunih dva mjeseca vraća se u Hrvatsku, u Zagreb gdje završava prvi odjeljak prvog dijela svog najznačajnijeg djela, romana Isušena kaljuža, Na dnu.
![Ponovo u Veneciji](/img.php?src=assets/images/bio/11-venecija.jpg&w=200&h=160&zc=C&&hash=58235a88f898fa36609b35808f37612b)
Shvativši da u Hrvatskoj ne može naći stalno zaposlenje ne preostaje mu ništa drugo no uputiti se još jednom u inozemstvo. Krajem 1906. godine Kamov je ponovo u Veneciji gdje se tijekom sljedećih šest mjeseci potpuno predaje stvaralačkom radu: koncipira farsu Na rođenoj grudi, piše posljednje pjesme nažalost izgubljene zbirke Na Horlinom talamu, započinje pisati drugi dio odjeljka Na dnu romana Isušena kaljuža.
![Neprihvaćanje rukopisa, objavljuje brat Vladimir](/img.php?src=assets/images/bio/12-psovka-1907.jpg&w=200&h=160&zc=C&&hash=c58c55586dc290af5af832eb29d98955)
Do kraja 1906. godine pripremio je za tisak dvije zbirke pjesama: Psovku i Ištipanu hartiju i dvije drame: Tragedija mozgova i Na rođenoj grudi. Niti jedno nakladničko poduzeće ne želi prihvatiti ove rukopise pa oni 1907. godine uz potporu obitelji, odnosno brata Vladimira izlaze u piščevoj nakladi.
![Smrt majke Gemme](/img.php?src=assets/images/bio/13-gemma-gerbaz-polic.jpg&w=200&h=160&zc=C&&hash=c1a357a5d1b5ff9a1eb7d5feb69c20ad)
Na Božić 1906. godine, točno na godišnjicu očeve smrti, umire majka Gemma.
Riječ, djelo majke i njezin odnos prema bližnjima, Janko će dočarati i prenijeti u svojoj najboljoj drami Mamino srce iz 1909. godine.
![Pseudonim Kamov](/img.php?src=assets/images/bio/14-kamov-potpis.jpg&w=200&h=160&zc=C&&hash=eaff6ba68932578de4ee4078e7410ebd)
U veljači 1907, u pismu bratu Vladimiru, Polić sastavlja svoj program i od tada sve svoje tekstove potpisuje pseudonimom Kamov.
![Rimski period](/img.php?src=assets/images/bio/15-benito-mussolini.jpg&w=200&h=160&zc=C&&hash=0f9a1333b8476f75fe777d0ecaf438a3)
U ožujku 1907, vraća se u Zagreb i odlučuje otići u Rim. "Rimski period" trajao je gotovo osam mjeseci i karakteriziran je njegovim dopisničkim radom i neuspjelim nastojanjima da nađe stalno zaposlenje u jednoj od hrvatskih redakcija. Tu će u ulici Via Mattatoio upoznati rimsku anarhističku i protoavangardnu skupinu mladih umjetnika kojima je pripadao i tada mladi socijalistički novinar Benito Mussolini. Njihovo će druženje Kamov opisati u pripovjetci Stjenica.
![Dolazak u Firencu](/img.php?src=assets/images/bio/16-milutin-polic.jpg&w=200&h=160&zc=C&&hash=3cd2c0d0d7bda1e998dd0faf4abf4e53)
U veljači 1908. godine Polić dolazi u Firencu, gdje ostaje mjesec dana.
Početkom travnja odlazi u Rijeku da bi se po zadnji put susreo sa bratom Milutinom koji je na samrti.
![Ljeto i jesen u Puntu](/img.php?src=assets/images/bio/17-antun-gustav-matos.jpg&w=200&h=160&zc=C&&hash=e3867a8ad0553533880bea88d9de59b0)
Nakon Milutinove smrti, Janko provodi ljeto i ranu jesen kod brata Vladimira u Puntu, na otoku Krku. Tijekom ljeta 1908. nastaju: ciklus Samostanske drame (Orgije monaha i Djevica), tragikomedija Čovječanstvo i, nažalost izgubljena novela Skepsa koja je inspirirana Milutinovom smrću.
Započinje novelističku Knjigu lakrdija i polemizira s Antunom Gustavom Matošem.
![Preko Torina u Marseille](/img.php?src=assets/images/bio/18-kamovljeva-razglednica-iz-marseillea.jpg&w=200&h=160&zc=C&&hash=05efe0d66326c6c01b02f66fa129c1a1)
Krajem rujna 1908, Janko preko Venecije odlazi u Torino, u kojem se zadržao jedva dva mjeseca. Ovdje započinje pisanje trećeg dijela svojeg romana: U vis.
Iz Torina, preko Genove, odlazi u Marseille gdje će ostati tri mjeseca.
![Dovršetak rukopisa i povratak u Rijeku](/img.php?src=assets/images/bio/19-kamov-1909.jpg&w=200&h=160&zc=C&&hash=a9e13872243dcd4a0ebea3af713643ac)
U veljači 1909. godine, stiže brodom u Italiju i kratko se zadržava u Napulju a u ožujku, preko Trsta, dolazi u Rijeku. Gotova je Knjiga
lakrdija. Dovršen je i rukopis Isušene kaljuže i novela Žalost.
![Proljeće i ljeto 1909. u Hrvatskoj](/img.php?src=assets/images/bio/20-punat-krk.jpg&w=200&h=160&zc=C&&hash=d2601fa2ccdbe35ab1a38863358da32d)
Proljeće i ljeto 1909. godine provodi u Puntu, na otoku Krku i u Rijeci, a zimu, prvi put nakon više godina, u Zagrebu. Nudi vlastita djela ali ne nalazi izdavača. Između ostalog, Zagrebačko kazalište odbija njegove drame.
![Nastanak djela 1909-10.](/img.php?src=assets/images/bio/21-HNK-zagreb.jpg&w=200&h=160&zc=C&&hash=17ef4a9ea4ff65750afdcbf59935cd7d)
Tijekom 1909. nastaju: drama Mamino srce, novela Sloboda i kasnije izgubljena djela, Šmrčanska trilogija, satirična pripovijest i drame Lakrdija naše dobi i Ah, žene, žene. Početkom 1910. godine ponovo nudi svoje drame Zagrebačkom kazalištu, ali ne dobiva nikakva odgovora.
![Rezignacija u Bolonji](/img.php?src=assets/images/bio/22-razglednica-iz-Italije.jpg&w=200&h=160&zc=C&&hash=d7f23ef5febb2280d289092431e463c1)
Rezigniran i razočaran, razmišlja o putovanju u Španjolsku. Polovicom svibnja odlazi na svoje posljednje putovanje. Stiže u Bolonju, posljednju talijansku stanicu gdje ostaje mjesec dana.
![Smrt u Barceloni](/img.php?src=assets/images/bio/23-bolnica-santa-cruz-barcelona.jpg&w=200&h=160&zc=C&&hash=f580c8d3bd793ccf3c7282a6b46043d3)
Početkom srpnja je u Kataloniji i nakon samo četrdeset dana provedenih u Barceloni, 8. kolovoza 1910. umire usamljen, duhovno iscrpljen i nepovratno razočaran. Pokopan je bez imena na javnom groblju Sud Este u Barceloni.